Istrazivanje pojma gejmifikacije u turizmu
Prije upoznavanja sa novom temom bloga, htio bih sa vama da podijelim dosadašnja iskustva sa projekta i radom u BSC-u Bar. Kao i uvijek, novi početak predstavlja nova poznanstva i učenja za cijeli život.
Posle pisanja prvog bloga, anketiranja građana, sastanaka i niza događaja vezano za projekat Window2Bar, uslijedili su sastanci sa predstavnicima javnih preduzeća u našem gradu kao i sastanci sa uglednim privrednicima grada. Sastanak sa pomoćnikom direktora JU „Kulturni centar“ Mirkom Bujišićem, donio nam je nove informacije o našem gradu kao i tačna usmjerenja sta turisti žele da obiđu, vide i koje „igre“ treba uključiti u njihovo istraživanje destinacije Bar. Priznajem da sam se na trenutke „crvenio“ koliko nisam bio upućen u kulturnu istoriju grada gdje sam rođen, dok nam je Mirko govorio šta turisti najviše posjećuju.
Tokom drugog sastanka, kolega Predrag i ja posjetili smo najpoznatiju turističku agenciju Allegra. Ugostio nas je vlasnik agencije Mihailo Vukić, poznati sportista i privrednik, čovjek koji je igrao mnogo utakmica u životu na različitim poljima, a rezultat možete sami da predvidite. Podijelio je svoja iskustva vezano za turizam, kao neko ko je posjetio oko 100 zemalja svijeta. Bio je više nego dobar sagovornik u istraživanju naše metodologije projekta i analiziranju kako pomoću igre možemo doći do najatraktivnijih destinacija u našem gradu.
Sada bih nekoliko riječi napisao o gejmifikaciji u svijetu.
Gejmifikacija prvenstveno predstavlja primjenu određenih mehanizama i alata iz gejmerskog svijeta u negejmerskom, poslovnom okruženju s namjerom da se riješe određeni problemi ili uspješno uvede određena promjena u turističkoj organizaciji. Gejmifikacija primjenjuje tehnike motivisanja, ponašanja od tradicionalnih i društvenih igara do okruženja koja nisu u igri.
Ako u poslovnom svijetu vješto iskoristimo mehanizme i alate koji pokreću gejmere, možemo značajno motivisati svoje „igrače' te ih aktivno uključiti u promjene koje uvodimo.
Gejmifikacija bazično podrazumijeva upotrebu dizajna i strategija iz video igrica u poslovnom svijetu, prvenstveno za rješavanje stvarnih situacija i problema. A danas, u digitalno doba, postala je nezaobilazan alat u komunikaciji sa zaposlenima, klijentima, potrošačima.
U ekonomiji iskustava učenje načina postavljanja i dizajniranja nezaboravnih iskustava prilagođavanjem vaše ponude leži na uspjehu diferencijacije na tržištu.
Diznilend, Cirque du Soleil i Tomorrovland Festival neki su od pionira u inscenaciji iskustva. Ali kako je sa studijama za dizajn igara poput Ubisoft, Blizzard ili Atari?
Oni su takođe pioniri i majstori iskustava u inscenaciji, ali u virtuelnom svijetu. Mnogo toga se mora naučiti od njih kako da primjene svoje principe dizajna kako bi dizajnirali angažovana i nezaboravna iskustva. Prelaz dizajnerskog razmišljanja iz igara u svijet ,u stvarna iskustva naziva se Gamification.
Od kada je Gejmifikacija nazvana trendom turizma od strane Euromonitor International na Svjetskom tržištu putovanja 2011. godine, seminari, konferencije, slučajevi najbolje prakse i članci u svijetu počeli su da analiziraju temu u kontekstu turizma.
Međutim, mnogi još uvijek zbunjuju gejmifikaciju sa stvaranjem programa lojalnosti, kreiranjem takmičenja ili razvojem punih igara oko svog preduzeća.
Želim da vjerujem da ćemo kolege i ja ovim projektom na najbolji način uspjeti da turistima koji posjete destinaciju Bar, približimo novi trend u svijetu.
Tekst pripremio mr Đorđije Pavićević, istraživač na projektu „Window2Bar“
